fbpx
 

Anemija zbog manjka željeza (sideropenična anemija)

Anemija

Anemija zbog manjka željeza (sideropenična anemija)

Anemija zbog manjka željeza vrlo je česta u ljudskoj populaciji, osobito u žena reproduktivne dobi. Prema nekim pokazateljima 1/5 do čak 1/3 zdravih žena reproduktivne dobi ima smanjene zalihe željeza, dok 10% ima anemiju uzrokovanu manjkom željeza.

Tri su stepena sideropenije u organizmu: latentna sideropenija, manifestna sideropenija i sideropenična anemija.

Kako je molekula željeza sastavni dio hemoglobina, na koji se u crvenoj krvnoj ćeliji (eritrocitu) vežu molekule željeza, smanjena količina raspoloživog željeza dovodi do smanjenog stvaranja hemoglobina, a time i do poremećenog stvaranja eritrocita.

Tri su stepena smanjene količine željeza (sideropenije) u organizmu: prva je faza latentne sideropenije u kojoj su zalihe željeza u tijelu snižene (laboratorijski se to odražava sniženom količinom feritina) no još uvijek nije došlo do smanjenja serumske količine željeza, a samim time niti do anemije; druga faza je faza manifestne sideropenije kada su smanjene zalihe željeza, ali je smanjeno i serumsko željezo, no i dalje nije manifestna anemija; u trećoj fazi dolazi do smanjenja ukupnog hemoglobina, dakle sideropenične anemije.

Uzroci

Do smanjene količine ukupnog željeza u organizmu može doći zbog sljedećih razloga:

o   hroničnog krvarenja

o   nedovoljnog unosa željeza putem hrane, osobito u dojenčadi i djece

o   poremećaja u apsorpciji željeza iz probavnog sistema

o   pojačanog razaranja eritrocita (hemolize) kao posljedica drugih bolesti

U žena generativne dobi pojačano krvarenje tokom menstrualnog ciklusa ja najčešći uzrok sideropenije, dok je u muškaraca i žena u postmenopauzi uzrok sideropenije najčešće krvarenje iz probavnog trakta.

Željezo iz hrane se apsorbira u početnom dijelu tankog crijeva, duodenumu. Razne bolesti koje zahvaćaju sluznicu tog dijela crijeva utiču na smanjeno prihvaćanje željeza i mogu dovesti do sideropenične anemije. Također, operacijski zahvati kojima se odstranjuje ili zaobilazi duodenum uzrokuju smanjenu apsorpciju željeza, kao što je subtotalna gastrektomija. Sideropeniju je i u takvih bolesnika moguće liječiti peroralnim pripravcima željeza budući da se oni u njih dobro apsorbiraju.

Smanjeni unos željeza prehranom kao uzrok sideropenije čest je samo u dojenčadi i djece. Njihove su potrebe zbog rasta velike, mlijeko predstavlja slab izvor željeza, a u starijih je osim slabijeg unosa željeza prehranom, često važan faktor i postojanje infekcije parazitima te krvarenje iz gastrointestinalnog trakta. Važno je naglastiti da su ugrožena skupina svakako trudnice i dojilje: prosječno se u trudnoći 900 mg željeza prenese u fetus i posteljicu, dok se dojenjem gubi i do 30 mg mjesečno.

Žene reproduktivne dobi vrlo često simptome anemije pravdaju umorom zbog prezaposlenosti, velikih obaveza na poslu, kod kuće u porodici. Često im je izgovor i nedostatak vremena da se pozabave svojim zdravljem. Pa se nerijetko desi da dođu u treći stepen sideropenične anemije i da tek tada zatraže stručnu pomoć.

Klinička slika anemije

  • Umor, iscrpljenost
  • Smanjena koncentracija
  • Bljedoća kože i sluznica
  • Zaduha u naporu
  • Glavobolja
  • Vrtoglavica
  • Zujanje u ušima
  • Razdražljivost
  • Krhki nokti
  • Blijeda i hrapava koža
  • Ispucane usne
  • Slabost mišića i smanjena izdržljivost kod tjelesnih napora
  • Umanjena produktivna moć

Ako je anemija teža uključuju se kompenzatorni mehanizmi kardiovaskularnog sistema, te zbog potrebe isporučivanja kisika tijelu srce ubrzano kuca, što bolesnici mogu osjećati kao lupanje srca, osobito u naporu. U slučaju da takvo stanje pojačanog rada srca potraje može doći do zatajenja srca. Oni bolesnici koji otprije imaju srčanih problema u smislu bolesti srčanih krvnih žila mogu osjetiti bol u prsištu pri naporu koje do sada nisu imali ili se isti mogu intenzivirati no to nije specifično isključivo za sideropeniju. Također može doći do pojave sindroma nemirnih nogu (engl. restless legs syndrome).

Dijagnoza sideropenične anemije

Nakon postavljanja kliničke sumnje da se radi o anemiji potrebno je učiniti laboratorijsku obradu. Krvna slika u slučaju anemije pokazat će smanjeni ukupni broj eritrocita, smanjenu količinu hemoglobina, bit će smanjen MCV (srednji volumen eritrocita), dok će ukupan broj retikulocita biti normalan ili smanjen.

U svrhu postavljanja sigurne dijagnoze sideropenične anemije potrebno je odrediti serumsko željezo te odrediti postoje li zalihe željeza u organizmu (ferritin). Za sideropeničnu anemiju karakterističan je nalaz niskog serumskog željeza, povećana je vrijednost transferina (TIBC) kao i transferinskih receptora.

Najbolji indikator zaliha željeza u tijelu je koncentracija feritina, ukoliko je ona manja od 10 ug/l sa sigurnošću se može tvrditi da je riječ o sideropeničnoj anemiji, dok su vrijednosti između 10 i 20 ug/L indikativne.

.