Svjetski dan borbe protiv raka – 4. februar

Svjetski dan borbe protiv raka – 4. februar

Svjetski dan borbe protiv raka – 4. februar

Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svakog 4. februara, kako bi se podigla svijest o oboljelima od raka, prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju istoga.

Rak je izraz za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz predmalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i u druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.

Broj osoba oboljelih od zloćudnih bolesti u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi u kojoj se rak češće pojavljuje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa 14 miliona u 2012. godini na 24 miliona 2035. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 miliona na 13 miliona godišnje.

U svijetu se svake godine 4. februara obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije. Tim se obilježavanjem nastoji podići svjesnost i znanje o raku i tražiti od vlada i pojedinaca u cijelom svijetu da poduzmu što učinkovitije mjere u borbi protiv raka. Od 2016. do 2018. godine Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) se obilježava krilaticom „Mi možemo. Ja mogu.”, uz poruku da svi mi možemo učiniti mnogo kako bismo smanjili breme malignih bolesti u društvu.

Simptomi

Budući da su zloćudne bolesti heterogena skupina bolesti, čitav je niz različitih simptoma koje mogu izazvati, ovisno o tome gdje se tumor nalazi, koliko je velik, utječe li na okolna tkiva i organe te o tome je li se proširio i na udaljene dijelove tijela. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i nagli neobjašnjivi gubitak težine, no nisu specifični samo za zloćudne bolesti, već se pojavljuju i u drugim bolestima i stanjima. Simptomi koji ukazuju na različite karcinome međusobno su vrlo različiti.

Rak debelog crijeva

  • Često se spominje krv u stolici kao početni simptom, ali je važno naglasiti da se najčešće radi o takozvanom okultnom (skrivenom) krvarenju koje nije vidljivo golim okom, zbog čega je važno odazvati se na pozive u sklopu preventivnih programa kojima se stolica testira na okultno krvarenje.
  • Drugi česti simptomi raka debelog crijeva su promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju dulje od mjesec dana (česti zatvori ili proljev)
  • Osjećaj nelagode u trbuhu
  • Grčevi ili česta nadutost
  • Osjećaj nedovoljnog pražnjenja
  • Tanke stolice
  •  Neobjašnjena anemija

Svi ovi simptomi se često pripisuju promjeni prehrane ili načina života, no važno je redovito se odazivati na preventivne preglede kojima je moguće otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.

Rak pluća

U ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ovaj rak ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kad već uznapreduje, te je zbog toga smrtnost od ove vrste raka još uvijek visoka.

Kod nekih se osoba može javiti:

  • Dugotrajan kašalj
  • Zaduha
  • Teško disanje
  • Promuklost
  • Bol u prsima

Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači, kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače, stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze, ili su po nekom svom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.

Rak dojke

Najčešće se spominje kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena:

  • Iscjedak iz bradavice
  • Uvlačenje bradavica
  • Pojava „narančine kože“ na dojci
  • Udubljenja
  • Otekline
  • Crvenilo
  • Zadebljana koža

U trenutku u kojem se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga je važno redovito obavljati preventivne preglede (mamografiju odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.

Rak prostate

Premda je ovo najčešći rak kod muškaraca u razvijenom svijetu, nisko je na listi zloćudnih uzroka smrti muškaraca, s obzirom na povoljniju prognozu u odnosu na rak pluća i debelog crijeva, druge najčešće zloćudne bolesti u muškaraca.

Najčešći simptomi raka prostate su:

  • Teškoće s mokrenjem (otežano mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja, krv u mokraći ili ejakulatu)
  • Erektilna disfunkcija

Navedeni simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate, no u starijoj dobi te ako je u porodici neko bolovao od raka prostate, važno je posjetiti liječnika ukoliko se ovi simptomi jave.

Maligni melanom kože

Postoji nekoliko vrsta tumora kože, no, osim melanoma, većinom se radi o relativno benignim i sporo rastućim tumorima.

Jednostavno pravilo – ABCDE, pomaže da prepoznamo madeže i promjene na koži na koje treba obratiti pozornost. Ako promjena:

  • Postane asimetrična (A)
  • Poprimi neravne granice (B-borders, granice)
  • Mijenja boju (C-color, boja)
  • Ima promjer veći od 6mm (D-diameter, promjer)
  • Mijenja veličinu, boju, debljinu tijekom vremena (E-evolution, promjena)

Može se raditi o malignom melanomu pa se treba posavjetovati s liječnikom. Kod ove su vrste raka samopregledi i redoviti preventivni pregledi kod liječnika od velike pomoći.

Svi opisani simptomi mogu se javiti i kod niza drugih bolesti i stanja. Ukoliko se pojavi neki od simptoma, najčešće se ne radi o raku već o nečem puno bezazlenijem. Većina glavobolja, probavnih problema, mladeža i teškoća mokrenja benigni su simptomi koji će proći sami od sebe.

Važno je obratiti pažnju na to koliko se često simptomi javljaju, koliko dugo traju, prolaze li nakon uzimanja lijekova i jesu li novi, nagli i neuobičajeni za osobu te se savjetovati s porodičnim liječnikom koji može pomoći u razjašnjavanju dvojbi.

Također, ovisno o dobi, rizičnim čimbenicima i porodičnoj anamnezi, potrebno je na vrijeme započeti s preventivnim pregledima koji omogućuju rano otkrivanje, a samim time i veće šanse za izlječenje nekih oblika zloćudnih bolesti.

Šta možete učiniti

I mi sami možemo mnogo učiniti za sebe i druge tako da promijenimo loše životne navike i smanjimo rizik od obolijevanja.

Da bismo smanjili rizik od raka Europski kodeks protiv raka Međunarodne agencije za istraživanje raka preporučuje da poduzmemo 12 koraka koji nam u tome mogu pomoći:

  • Ne pušiti
  • Ne izlagati se duhanskom dimu u svom domu ili na radnom mjestu
  • Održavati prikladnu tjelesnu težinu
  • Hraniti se zdravo
  • Vježbati i kretati se
  • Ako konzumirate alkohol, smanjite unos i budite umjereni
  • Smanjiti izlaganje suncu, naročito djece
  • Na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak
  • Provjeriti razinu radona u svom domu i poduzeti mjere za smanjenje visokih razina radona
  • Cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV) (za djevojčice)
  • Žene mogu dojenjem i ograničavanjem trajanja hormonske nadomjesne terapije smanjiti svoj rizik nastanka raka
  • Sudjelovati u programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene)

Preuzeto sa: hzjz.hr