fbpx
 

Holesterol u našem tijelu

Holesterol u nasem tijelu

Holesterol u našem tijelu

Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. Bez holesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Iz njega nastaje više vrsta hormona, ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Holesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, naročito masti.

Budući da je holesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sistema i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. To su prenosnici holesterola i drugih masnoća u krvi.

LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva „lošim holesterolom“ jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i zidove krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se „čistačima“, a kolesterol iz njih „dobrim holesterolom“. One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegov povišen nivo u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.

Preporučena vrijednost ukupnoga holesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-holesterola manja od 3,0 mmol/L. S HDL-holesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L.

Vrijednosti koje se navode kao normalne na nalazima većine laboratorija predstavljaju najčešće prosječne vrijednosti u nekoj sredini i ne upućuju na povezanost s bolešću. Zato je najbolje konsultovati se ljekarom koji će na osnovu vašeg zdravstvenog stanja (poput postojanja drugih bolesti i/ili faktora rizika) odrediti za vas poželjne vrijednosti masnoća u krvi.